Krvni tlak – saznajte zašto je važno redovito ga kontrolirati!
Osobe koje imaju nizak krvni tlak mogu osjećati slabost, vrtoglavicu i umor, dok oni s povišenim tlakom godinama nemaju nikakve simptome, no u tom periodu on oštećuje vitalne organe – zato se naziva tihim ubojicom. Upravo zbog toga je neophodno redovito kontrolirati razinu krvnog tlaka, kako biste na vrijeme otkrili je li on povišen te kako biste započeli s liječenjem. U osoba koje dugotrajno imaju povišen krvni tlak ili ne liječe takvo stanje, može doći do oštećenja bubrega, srca, mozga ili očiju. Tada se pojavljuju simptomi poput glavobolje, mučnine, omaglice i brojnih drugih. U nastavku saznajte što je krvni tlak, kada je on povišen, a kada nizak te kolika bi trebala biti učestalost pulsa u zdrava čovjeka.
Što te brojke predstavljaju? Gornja brojka 120 predstavlja sistolički tlak, tlak koji stvara srce pumpajući krv kroz arterije, a donja brojka predstavlja dijastolički tlak – tlak u arterijama u periodu između dva otkucaja, dok se srce odmara.
Tablica 1: Klasifikacija arterijskog krvnog tlaka
Izvor: prilagođeno prema podacima Europskog društva za hipertenziju (ESH) i Europskog kardiološkog društva (ESC)
Arterijske vrijednosti krvnog tlaka ovise o stupnju stresa, dobu dana, jer je ujutro obično viši nego navečer, te o tjelesnoj aktivnosti. U slučaju tlaka višeg od 140/90 mmHg u mirovanju, liječnik postavlja dijagnozu hipertenzije – povišenog krvnog tlaka, a ona može biti primarna, u slučaju kada ne znamo uzrok, i sekundarna – kada je uzrok posljedica nekog drugog stanja (bolesti bubrega, hormonskih poremećaja, uzimanja određenih lijekova).
Povišen krvni tlak – zašto za njega koriste pojam "tihi ubojica"?
Kronična bolest u kojoj je trajno povišen sistolički tlak (iznad 140 mmHg) i /ili dijastolički tlak (iznad 90 mmHg) naziva se arterijska hipertenzija, a u više od 95% slučajeva joj je uzrok nepoznat, dakle u većini se slučajeva radi o primarnoj hipertenziji. Ovu bolest nerijetko nazivaju i "tihim ubojicom" jer bolest često traje godinama bez ikakvih tegoba, no ona čitavo vrijeme oštećuje vitalne organe. Upravo zbog te činjenice je vrlo bitno redovito kontrolirati krvni tlak kako biste na vrijeme otkrili imate li hipertenziju i počeli se liječiti.
Izvor fotografije: Flickr
Čimbenici koji povećavaju rizik razvoja povišenog krvnog tlaka uključuju: nedovoljnu tjelesnu aktivnost, prekomjeran unos soli, pušenje, prekomjernu tjelesnu težinu, stres i prekomjeran unos alkohola, no u se rizičnu skupinu mogu svrstati i osobe koje uzimaju kontraceptivne lijekove i oni s obiteljskom sklonošću.
Prvi simptomi bolesti, poput glavobolje, zamora i vrtoglavice, mogu se pojaviti vrlo kasno (čak nakon 10-20 godina), odnosno tek kada se razviju komplikacije zbog oštećenja vitalnih organa (ti simptomi se i pojavljuju zbog oštećenja organa). Arterijska hipertenzija povećava rizik za nastanak moždanog udara, srčanog infarkta, oštećenja bubrega, gubitka vida te zatajenja srca. Osobe koje imaju arterijsku hipertenziju trebale bi u organizam unositi mnogo prehrambenih vlakana te ih uzimati kao dodatke prehrani. Ako niste sigurni koje su namirnice obogaćene vlaknima, saznajte u članku Ah, ta čudesna vlakna – otkrijte koje su namirnice bogate vlaknima! Također, pojedinci bi trebali jesti voće i povrće poput jabuka, brokule, kupusa, šparoga, banana, žute tikve, češnjaka, grejpa, tikvica i rajčica, cjelovite žitarice te izbaciti sol iz prehrane.
Nizak krvni tlak - hipotenzija
Ako je sistolički tlak niži od 105 u muškaraca i 100 u žena te dijastolički 70 u muškaraca i 65 u žena, govorimo o hipotenziji - niskom arterijskom krvnom tlaku. Za osobe s nižim krvnim tlakom se kaže da, u pravilu, duže žive, no, ako je simptomatski, nizak krvni tlak također može biti vrlo neugodan. Najčešći simptomi koji se pojavljuju zbog smanjenog dotoka krvi uključuju vrtoglavicu, pospanost, zamućenje vida, nesvjesticu, nedostatak koncentracije, umor, žeđ i mučninu. Osobe koje imaju vrlo nizak krvni tlak bi svakako trebale u organizam unositi dovoljno tekućine, povećati unos proteina, jesti juhe, nikako ne preskakati doručak te jesti više puta dnevno. Bitno je redovito unositi vitamine i minerale kako bi oni doveli organizam u ravnotežu, a posebice vitamin C koji pomaže u očuvanju funkcije krvnih žila, vitamin E koji omogućuje optimalnu opskrbu tkiva kisikom te vitamini B skupine (mlijeko, jaja, banane, avokado, naranče, brokula, grah, soja).
Izvor fotografije: Flickr
Obradili smo prve dvije brojke - no što predstavlja treća?
Treća brojka na tlakomjeru prikazuje vaš puls, odnosno ritmično širenje arterija izazvano tlačnim valom kojim lijeva srčana klijetka u njih ubacuje krv. Drugi naziv za puls je bilo, a može se napipati na donjem dijelu podlaktice uz palčanu kost, na vratu i na unutarnjoj strani gležnja. Kada liječnik opipava bilo ili puls, on tada procjenjuje njegovu učestalost ili frekvenciju, punoću, ritmičnu ravnomjernost te tvrdoću. U zdrava čovjeka, učestalost pulsa iznosi 72 otkucaja u minuti, no ubrzava se pri povišenoj tjelesnoj temperaturi i prilikom naprezanja.
Tablica 2: Normalna frekvencija pulsa
Izvor: prilagođeno prema podacima s portala Hitne medicinske službe
Ne zaboravite: Normalna vrijednost arterijskog krvnog tlaka je 120/80 mmHg. Ako je tlak viši od 140/90 mmHg, radi se o HIPERTENZIJI, dok se vrijednosti od 105/70 mmHg u muškaraca te 100/65 mmHg u žena smatraju niskima - HIPOTENZIJA.
Redovito kontrolirajte arterijski krvni tlak te u slučaju povišenog tlaka svakako posjetite liječnika primarne zdravstvene zaštite!
