Morski plodovi – izvor omega-3 i omega-6 nezasićenih masnih kiselina!
Priznajte, kada ste na moru, vjerojatno pojedete znatno više ribe i morskih plodova nego što to radite tijekom godine u svojim domovima. Neki kažu da se od ribe ne mogu zasititi, nekima ne odgovara okus ribe, dok se neki žale na sam miris. Naime, vrlo je važno u svakodnevnu prehranu redovito uvrštavati morske plodove, ribe te ostale morske delicije jer su upravo one bogat izvor omega-3 i omega-6 nezasićenih masnih kiselina koje, u prvom redu, štite srce i krvne žile. Glavni prehrambeni izvori omega-3 masnih kiselina su plava riba (sardina, skuša, tuna, inćuni) te riba iz hladnih mora (haringa, losos), alge, zooplankton i plodovi mora te sjemenke i orašasti plodovi. Saznajte što sve pripada skupini morskih plodova te zašto je važno redovito ih konzumirati!
Izvor fotografije: Pexels
Ljetne vrućine su vas oborile s nogu, a plivanje vas je toliko iscrpilo da ste pregladnili, tako da ste odličili otići u restoran u blizini plaže. Gledate dnevni jelovnik, no niti nakon 10 minuta još uvijek niste sigurni što odabrati. Hoćete li probati salatu od hobotnice, morskog psa, neku od riba iz Jadranskog mora, rižoto s plodovima mora ili ćete uzeti pržene lignje s velikom zdjelicom tartara? Predlažemo da, ako još niste, svakako probate neko jelo s plodovima mora. U nastavku otkrivamo koristi plodova mora za vaš organizam, a za početak ćemo reći malo više o njima.
Plodovi mora - na što se sve odnosi taj naziv?
Morske plodove možemo podijeliti u dvije velike podskupine: A) MEKUŠCE pod koje spadaju kamenice, školjke, lignje, hobotnice i sipe te B) RAKOVE u koje svrstavamo sve vrste rakova, škampe, kozice, jastoge i slično.
Ako pogledamo životni vijek Japanaca, možemo uočiti da su oni narod s najdužim životnim vijekom, a sve to mogu zahvaliti redovitoj konzumaciji ribe i morskih plodova. Kada se Japance usporedi s Europljanima, može se reći da oni, u prosjeku, pojedu 50x više ribe te 17x više riže. Morski plodovi su bogat izvor antioksidansa koji štite organizam, konkretno pluća od jakih i kroničnih bolesti. Također, korisne tvari morskih plodova povoljno djeluju na imunološki sustav, tako da vas štite od virusnih oboljenja.
A) Mekušci - velika skupina beskralježnjaka koja se dijeli na puževe, školjkaše i glavonošce
Izvor fotografije: Pexels
KAMENICE
Kamenice se smatraju delikatesom diljem svijeta, a njihovo je meso bogato bjelančevinama, ugljikohidratima, mineralima i vitaminima A, B1, B2, C, D i E. Kažu da su najukusnije zimi te se najčešće jedu sirove s par kapi limunovog soka. Serviraju se u jednoj ljušturi.
ŠKOLJKE
Školjke su bogate željezom (85 g dagnji sadrži 6 mg željeza ili 60 % preporučenih dnevnih potreba) te, iako su generalno siromašne mastima, vrijedan su izvor omega 3 masnih kiselina koje imaju blagotvorno djelovanje na zdravlje srca i krvnih žila. Osim toga, odličan su izvor vitamina B12 koji je važan za zdravlje živčanog sustava i crvene krvne stanice.
LIGNJE
Ovaj glavonožac s 10 krakova može narasti i do 40 centimetara, a obitava u Sredozemnom moru i duž istočne obale Atlantskog oceana. 100 g svježih lignji sadrži 78.6 g vode, 1.38 g masti, 15.6 g bjelančevina i 3.1 g ugljikohidrata, dok energetska vrijednost svježih lignji iznosi 92 kcal na 100 g (100 g prženih lignji sadrži 175 kcal).
Izvor fotografije: Pexels
HOBOTNICE
Hobotnica je obogaćena željezom, tako da se preporučuje svim osobama koje imaju problema s anemijom. Također, sadrži veliku količinu kalija, selena i vitamina B. Kažu da su starije i veće hobitnice tvrde i žilave za jesti, tako da bi bilo dobro da birate one koje su malo manje.
SIPE
Može narasti do 60 cm te postići težinu od nešto preko 3 kg, a obitava na Mediteranu i u istočnom Atlantiku. Poput ostalih plodova mora, sipa je obogaćena vitaminom B, vitaminom A, C, folnom kiselinom te riboflavinom. Sipa sadrži i vrijedne nezasićene masne kiseline.
B) Rakovi - razred člankonožaca, većinom morskih i slatkovodnih životinja
Izvor fotografije: Pexels
RAKOVI
Svježe rakove je potrebno prvo skuhati, a zatim odvojiti meso, dok se kod zamrznutih meso odmah može odvojiti. Jedan rak koji teži cca 900 g može sadržavati oko 300 g mesa. Bitno je spomenuti da prilikom kuhanja oklop raka mijenja boju (postaje intenzivno narančast).
ŠKAMPI
Ova ukusna i ljekovita niskokalorična namirnica je, nakon tune, zasigurno jedna od najpopularnijih morskih delicija. Škampi su vrlo bogati proteinima, tako da se mogu koristiti kao zamjena za meso. Odličan su izvor izvor omega-3 masnih kiselina važnih za prevenciju kardiovaskularnih bolesti.
KOZICE
Kozice sadrže manje od 100 kcal na 100 g, tako da su izvrsna namirnica za sve one koji žele izgubiti suvišne kilograme. Uopće ne saddrže ugljikohidrate te skoro 90% energetske vrijednosti dolazi od bjelančevina.
JASTOG
Jastoga je vrlo teško nabaviti, no zato ga je veoma lako pripremiti: sve što trebate je zagrijati vodu, posoliti je te unutra položiti jastoga. 100 g jastoga sadrži 86 kcal, 1 g ugljikohidrata, čak 16.2 g bjelančevina te 1.9 g masti.
Sada kada ste saznali sve dobrobiti morskih plodova za ljudski organizam, vjerojatno ćete razmisliti o tome da naručite ili pripremite neko jelo koje sadrži neke od navedenih plodova. Određene namirnice su nešto skuplje te poprilično nedostupne na tržištu, no većina ih je dostupno u raznim prodavaonicama po pristupačnim cijenama, pa zašto ne biste sastavili popis, pronašli neki zanimljiv recept te pripremili neku hranjivu morku deliciju. Ako trebate ideje, bacite oko na naš recept za salatu od hobotnice i krumpira.
